| Chapter 6 |
1 | A Darije Medijac preuze kraljevstvo, star već ezdeset i dvije godine. |
2 | Svidjelo se Dariju da postavi nad svojim kraljevstvom stotinu i dvadeset satrapa da budu nad svim kraljevstvom. |
3 | Njima na čelo stavi tri pročelnika - Daniel bijae jedan od njih - kojima će satrapi polagati račun da se ne bi dosađivalo kralju. |
4 | Daniel se toliko isticae svojim izvanrednim duhom iznad pročelnika i satrapa te kralj miljae da ga postavi nad svim kraljevstvom. |
5 | Tada pročelnici i satrapi stadoe traiti povod, togod oko dravne uprave, zbog čega bi mogli optuiti Daniela; ali ne mogoe na njemu naći nita takvo, nita zbog čega bi ga prekorili, jer bijae vjeran, na njemu ni nemara ni ogreenja. |
6 | Ti ljudi rekoe tada: "Nećemo naći nikakva povoda protiv Daniela, osim da nađemo neto protiv njega u zakonu njegova Boga." |
7 | Tada pročelnici i satrapi navalie na kralja te mu rekoe: "O kralju Darije, iv bio dovijeka! |
8 | Svi pročelnici kraljevstva, predstojnici i satrapi, savjetnici i namjesnici sloie se u tome da bi trebalo da kralj izda naredbu i zabranu: svaki onaj koji bi u roku od trideset dana upravio molbu bilo na kojega boga ili čovjeka, osim na tebe, o kralju, bit će bačen u lavsku jamu. |
9 | O kralju, potvrdi tu zabranu i potpii naredbu da bude neopoziva prema nepromjenljivom medijsko-perzijskom zakonu!" |
10 | Nato kralj Darije potpisa pismo i zabranu. |
11 | Saznavi Daniel da je spis potpisan, otiđe u svoju kuću. Prozori gornje sobe bijahu otvoreni prema Jeruzalemu. Tu je on tri puta na dan padao na koljena blagoslivljajući, moleći i hvaleći Boga, kako je uvijek činio. |
12 | Oni ljudi nahrupie i nađoe Daniela gdje moli i zaziva svoga Boga. |
13 | Tada odoe i pred kraljem se pozvae na kraljevsku zabranu: "Zar ti nisi potpisao zabranu prema kojoj će svaki onaj koji bi u vremenu od trideset dana upravio molbu na nekoga boga ili čovjeka, osim na tebe, o kralju, biti bačen u lavsku jamu?" Kralj odgovori: "Tako je odlučeno po nepromjenljivom medijsko-perzijskom zakonu." |
14 | Tada rekoe kralju: "Daniel, onaj od izgnanika judejskih, ne mari za tebe, o kralju, ni za tvoju zabranu koju si potpisao: tri puta na dan obavlja svoju molitvu." |
15 | Čuvi te riječi, kralj se vrlo raalosti i odluči spasiti Daniela. Sve do sunčeva zalaza nastojae da ga spasi. |
16 | Ali oni ljudi navalie na kralja govoreći: "Znaj, o kralju, da prema medijsko-perzijskom zakonu nijedna kraljevska zabrana ili odluka ne moe biti opozvana!" |
17 | Tada kralj naredi da dovedu Daniela i da ga bace u lavsku jamu. Kralj reče Danielu: "Bog tvoj, kome tako postojano slui, neka te izbavi." |
18 | Donesoe kamen i stavie ga jami na otvor. Kralj ga zapečati prstenom svojim i prstenom svojih velikaa, da se nita ne mijenja za Daniela. |
19 | Kralj se vrati u svoj dvor i provede noć ne okusivi jela i ne dopustivi da mu dovedu sulonice. Nije mogao usnuti. |
20 | Kralj ustade u ranu zoru, kad se danilo, i pođe brzo k lavskoj jami. |
21 | Kad se primače blizu, viknu alosnim glasom Danielu: "Daniele, slugo Boga ivoga, je li te Bog, kome postojano slui, mogao izbaviti od lavova?" |
22 | Daniel odgovori: "O kralju, iv bio dovijeka! |
23 | Moj je Bog poslao svog Anđela; zatvorio je ralje lavovima te mi ne naudie, jer sam neduan pred njim. Pa i pred tobom, o kralju, ja sam bez krivice." |
24 | Kralj se vrlo obradova i naredi da Daniela izvade iz jame. Izvadie Daniela iz jame neozlijeđena, jer se bijae uzdao u svoga Boga. |
25 | Kralj zapovjedi da dovedu one ljude koji bijahu optuili Daniela i da ih bace u lavsku jamu - njih, njihove ene i njihovu djecu: i prije nego dodirnue tlo, lavovi ih zgrabie i smrvie im kosti. |
26 | Nato kralj Darije napisa svim plemenima, narodima i jezicima to stanuju po svoj zemlji: "Obilovali mirom! |
27 | Evo naredbe koju donosim: u svemu mojem kraljevstvu neka se ljudi boje i neka drću pred Bogom Danielovim: On je Bog ivi, on ostaje dovijeka! Njegovo kraljevstvo neće propasti, njegovoj vlasti nema kraja! |
28 | On izbavlja i spasava, čini znake i čudesa na nebesima i na zemlji! On je spasio Daniela iz apa lavljih!" |
29 | Daniel bijae sretan za vladanja Darija i za vladanja Kira Perzijanca. |