| Chapter 2 |
1 | Druge godine Nabukodonozorova kraljevanja usni Nabukodonozor sanje: njegov se duh zbog toga uznemiri, a san ga ostavi. |
2 | Kralj naredi da se pozovu čarobnici i gataoci, zaklinjači i zvjezdari da protumače kralju njegove sanje. |
3 | Dođoe dakle te stadoe pred kralja. Kralj im reče: "Usnih jednu sanju i moj se duh uznemiri od elje da razumijem sanju." |
4 | Kaldejci odgovorie kralju (aramejski): "O kralju, iv bio dovijeka! Pripovjedi svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo ti otkriti njezino značenje." |
5 | Kralj odgovori i reče zvjezdarima: "Moja je odluka neopoziva: ako mi ne kaete to sam snio i to san znači, bit ćete rastrgani u komade, a vae će kuće postati smetita. |
6 | No ako mi otkrijete moju sanju i njezino značenje, dobit ćete od mene darove i poklone i velike časti. Otkrijte mi dakle to sam snio i to san znači." |
7 | Oni opet odgovorie: "Neka kralj rekne svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo mu otkriti njezino značenje." |
8 | A kralj: "Dobro ja znam da elite dobiti na vremenu jer znate da je moja odluka neopoziva. |
9 | Ako mi ne kaete to sam snio, znači da me namjeravate obmanjivati varavim riječima i izmiljotinama dok nekako ne prođe vrijeme. Stoga, recite mi moj san, pa ću znati da li mi moete kazati i njegovo značenje!" |
10 | Zvjezdari odgovorie pred kraljem: "Nema na svijetu čovjeka koji bi takvo to mogao otkriti kralju. I stoga nijedan kralj, ma kako velik i moćan, takvo to ne trai od čarobnika, gataoca ili zvjezdara. |
11 | to trai, kralju, teko je, i nema ga tko bi to mogao otkriti kralju osim bogova, koji ne borave među smrtnicima." |
12 | Tada se kralj silno razgnjevi i razbjesni te naredi da se pogube svi mudraci babilonski. |
13 | Poto je objavljena naredba da se ubiju mudraci, potraie i Daniela i njegove drugove da ih pogube. |
14 | No Daniel se mudrim i umnim riječima obrati na Arjoka, zapovjednika kraljevskih straa, koji bijae iziao da pogubi mudrace babilonske. |
15 | On reče Arjoku, zapovjedniku kraljevu: "Zato je kralj izdao tako strogu naredbu?" Arjok pripovjedi Danielu, |
16 | a Daniel otiđe kralju i zamoli da mu dade vremena te će kralju otkriti to san znači. |
17 | Daniel uđe u svoju kuću te sve kaza Hananiji, Miaelu i Azarji, svojim drugovima, |
18 | da mole milosrđe u Boga Nebeskoga radi te tajne, da Daniel i njegovi drugovi ne poginu s drugim mudracima babilonskim. |
19 | I objavi se tajna Danielu u noćnom viđenju. A Daniel blagoslovi Boga Nebeskoga. |
20 | Daniel prihvati riječ i reče: "Bilo ime Boje blagoslovljeno odvijeka dovijeka, njegova je mudrost i sila. |
21 | On mijenja doba i vremena, rui i postavlja kraljeve, daje mudrost mudrima a znanje pronicavima. |
22 | On otkriva dubine i tajne, zna to je u tminama i svjetlost prebiva u njega. |
23 | Tebe, o Boe otaca mojih, slavim i hvalim to si mi dao mudrost i jakost! Evo, objavio si mi ono to smo te molili, objavio si nam to kralj trai." |
24 | Daniel ode k Arjoku, kome bijae kralj naredio da smakne mudrace babilonske. Uđe i reče mu: "Ne ubijaj mudraca babilonskih! Odvedi me kralju, pa ću mu otkriti to san znači." |
25 | Arjok urno odvede Daniela kralju i reče: "Naao sam među izgnanicima judejskim čovjeka koji će kralju kazati to san znači." |
26 | Kralj reče Danielu (koji se zvae Baltazar): "Jesi li kadar kazati mi san koji sam usnio i to znači?" |
27 | Daniel odgovori pred kraljem: "Tajnu koju istrauje kralj ne mogahu kralju otkriti mudraci, čarobnici, gataoci i zaklinjači; |
28 | ali ima na nebu Bog koji objavljuje tajne i on je saopćio kralju Nabukodonozoru ono to će biti na svretku dana. Evo tvoje sanje i onoga to ti se prividjelo na postelji: |
29 | O kralju, na tvojoj ti postelji dođoe misli o tome to će se dogoditi kasnije, a Otkrivatelj tajna saopćio ti je ono to će biti. |
30 | Iako nemam mudrosti vie nego ostali smrtnici, ta mi je tajna objavljena samo zato da njezino značenje saopćim kralju i da upozna misli svoga srca. |
31 | Ti si, o kralju, imao viđenje: gle, kip, golem kip, vrlo blistav, stajae pred tobom, straan za oči. |
32 | Tome kipu glava bijae od čistog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi, |
33 | gnjati od eljeza, a stopala dijelom od eljeza, dijelom od gline. |
34 | Ti si promatrao: iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od eljeza i gline te ih razbi. |
35 | Tada se smrvi najednom eljezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bijae u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju. |
36 | To bijae sanja; a njezino ćemo značenje reći pred kraljem." |
37 | "Ti, o kralju, kralju kraljeva, komu Bog Nebeski dade kraljevstvo, silu moć i slavu - |
38 | i u čije je ruke stavio, gdje god se nali, sinove ljudske, ivotinje poljske, ptice nebeske i postavio te gospodarom nad svim time - ti si glava od zlata. |
39 | Poslije tebe ustat će drugo kraljevstvo, slabije od tvoga, pa treće, od mjedi, koje će gospodariti svom zemljom. |
40 | A četvrto kraljevstvo bit će tvrdo poput eljeza, poput eljeza koje sve satire i mrvi; kao eljezo koje razbija, skrit će i razbit sva ona kraljevstva. |
41 | Stopala koja si vidio, dijelom glina a dijelom eljezo, jesu podijeljeno kraljevstvo; imat će neto od čvrstoće eljeza prema onome to si vidio eljezo izmijeano s glinom. |
42 | Prsti stopala, dijelom eljezo a dijelom glina: kraljevstvo će biti dijelom čvrsto a dijelom krhko. |
43 | A to si vidio eljezo izmijeano s glinom: oni će se mijeati ljudskim sjemenom, ali se neće drati zajedno, kao to se ni eljezo ne da pomijeati s glinom. |
44 | U vrijeme ovih kraljeva Bog Nebeski podići će kraljevstvo koje neće nikada propasti i neće prijeći na neki drugi narod. Ono će razbiti i unititi sva ona kraljevstva, a samo će stajati dovijeka - |
45 | kao to si vidio da se kamen s brijega odvalio a da ga ne dodirnu ruka te smrvio eljezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Veliki je Bog saopćio kralju to se ima dogoditi. Sanja je istinita, a tumačenje joj pouzdano." |
46 | Nato kralj Nabukodonozor pade ničice i pokloni se pred Danielom. Naredi da mu prinesu dar i kad. |
47 | I reče kralj Danielu: "Zaista, va je bog Bog nad bogovima i gospodar nad kraljevima, Otkrivatelj tajna, kad si mogao otkriti ovu tajnu." |
48 | Kralj uzvisi Daniela i dariva ga mnogim blistavim darovima. Postavi ga upraviteljem sve pokrajine babilonske i starjeinom svih mudraca babilonskih. |
49 | Daniel zamoli kralja da odredi za upravitelje pokrajine babilonske adraka, Meaka i Abed Nega, a Daniel ostade na kraljevu dvoru. |