| Chapter 17 |
1 | Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svađom kuća puna rtvene pečenke. |
2 | Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s braćom će dijeliti batinu. |
3 | Taljika je za srebro i peć za zlato, a srca iskuava Jahve sam. |
4 | Zločinac rado slua usne prijevarne, i laac spremno prislukuje pogubnu jeziku. |
5 | Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne. |
6 | Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi. |
7 | Ne dolikuje budali uzviena besjeda, a jo manje odličniku usne laljive. |
8 | Dar je čarobni kamen u očima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva. |
9 | Tko prikriva prijestup, trai ljubav, a tko glasinu iri, razgoni prijatelje. |
10 | Razumna se ukor jače doima nego bezumna stotina udaraca. |
11 | Opak čovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik alje na nj. |
12 | Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabie mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti. |
13 | Tko dobro zlom uzvraća neće ukloniti nesreću od doma svojeg. |
14 | Zametnuti svađu isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego svađa izbije, udalji se! |
15 | Tko opravdava krivoga i tko osuđuje pravoga, obojica su mrski Jahvi. |
16 | Čemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora! |
17 | Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje. |
18 | Nerazuman čovjek daje ruku i jamči pred svojim blinjim. |
19 | Grijeh ljubi tko ljubi svađu, i tko visoko die svoja vrata, trai propast. |
20 | Opak srcem ne nalazi sreće, i komu je jezik zao, zapada u nesreću. |
21 | Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale. |
22 | Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh sui kosti. |
23 | Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici. |
24 | Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oči na kraj zemlje. |
25 | Briga je ocu bezuman sin i alost roditeljki svojoj. |
26 | Ne valja kanjavati pravednika, a nije pravo ni tući odličnike. |
27 | Tko ustee svoje riječi, razumije mudrost, i razuman je čovjek mirna duha. |
28 | I luđak se smatra mudrim kada uti i razumnim kad sustee svoje usne. |