| Chapter 88 |
1 | Pjesma. Psalam. Sinova Korahovih. Zborovođi. Po napjevu "Bolest". Za pjevanje. Poučna pjesma. Ezrahijca Hemana. |
2 | Jahve, Boe moj, vapijem danju, a noću naričem pred tobom. |
3 | Neka dopre do tebe molitva moja, prigni uho k vapaju mome. |
4 | Jer mi je dua zasićena patnjama, moj se ivot blii Podzemlju. |
5 | Broje me k onima to u grob silaze, postadoh sličan nemoćniku. |
6 | Među mrtvima moj je leaj, poput ubijenih to lee u grobu kojih se vie ne spominje, od kojih si ustegao ruku. |
7 | Smjestio si me u jamu duboku, u tmine, u bezdan. |
8 | Teko me pritiće ljutnja tvoja i svim me valima svojim prekriva. |
9 | Udaljio si od mene znance moje, Óučini da im gnusan budem: zatvoren sam, ne mogu izaći. |
10 | Od nevolje oči mi gasnu: vapijem tebi, Jahve, iz dana u dan, za tobom ruke pruam. |
11 | Zar na mrtvima čini čudesa? Zar će sjene ustati i hvaliti tebe? |
12 | Zar se u grobu pripovijeda o tvojoj dobroti? O vjernosti tvojoj u Propasti? |
13 | Zar se u tmini objavljuju čudesa tvoja i tvoja pravda u Zaboravu? |
14 | Ipak ja vapijem tebi, Jahve, prije jutra molitvom te pretječem. |
15 | Zato, Jahve, odbacuje duu moju? Zato sakriva lice od mene? |
16 | Bijedan sam i umirem već od dječatva, klonuh noseći tvoje strahote. |
17 | Preko mene prijeđoe vihori tvojega gnjeva, strahote me tvoje shrvae, |
18 | okruuju me kao voda sveudilj, optječu me svi zajedno. |
19 | Udaljio si od mene prijatelja i druga: mrak mi je znanac jedini. |