| Chapter 10 |
1 | Glas koji je u Jahvinu Imenu stekao Salomon dopro je do kraljice od Sabe; zato ona dođe da Salomona iskua zagonetkama. |
2 | Dola je u Jeruzalem s golemom pratnjom, s devama koje su nosile mirise, nebrojeno zlato i drago kamenje. Doavi k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu to joj bijae na srcu. |
3 | Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije mu bilo skriveno nita da joj ne bi umio objasniti. |
4 | Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomonovu, dvor koji bijae sagradio, |
5 | jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike i paljenice koje je prinio u Domu Jahvinu, zastade joj dah. |
6 | Tada reče kralju: "Istina je bila to sam u svojoj zemlji čula o tebi i o tvojoj mudrosti. |
7 | Ali nisam htjela vjerovati to se pripovijeda dokle god nisam dola i vidjela na svoje oči; i doista, ni pola mi nije bilo rečeno: ti nadvisuje u mudrosti i blagostanju slavu o kojoj sam čula. |
8 | Blago tvojim enama, blago ovim tvojim slugama koji su neprestano pred tobom i sluaju tvoju mudrost! |
9 | Neka je blagoslovljen Jahve, Bog tvoj, komu si tako omilio da te postavio na prijestolje Izraelaca; zato to Jahve uvijek ljubi Izraela, postavio te kraljem da čini pravo i pravicu." |
10 | Dade tada kralju stotinu i dvadeset zlatnih talenata, mnogo miomirisa i dragulja. Nikad vie nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu. |
11 | Pa i Hiramovo brodovlje, koje je donosilo zlato iz Ofira, dovezlo je odande mnogo sandalovine i dragulja. |
12 | Kralj je od sandalovine napravio ograde za Dom Jahvin i za kraljevski dvor, i citre i harfe za pjevače; nikada se vie nije dovezlo toliko sandalova drveta niti se vidjelo do danas. |
13 | Kralj Salomon dade kraljici od Sabe to je god zaeljela i zatraila, a povrh toga kraljevski je obdari. Potom ona krenu i sa slugama vrati se u svoju zemlju. |
14 | Zlato to je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teko est stotina ezdeset i est zlatnih talenata, |
15 | osim onoga to je dolazilo od trgovaca i prodavača-potukača i od svih arapskih kraljeva i upravitelja zemaljskih. |
16 | Kralj Salomon načini tri stotine velikih titova od kovanog zlata; za svaki je tit upotrijebio est stotina zlatnih ekela; |
17 | i načini trista titića od kovanog zlata; za svaki je titić utroio tri zlatne mine. Pohranio je sve u kuću zvanu Libanonska uma. |
18 | Kralj je jo napravio veliko prijestolje od bjelokosti i obloio ga čistim zlatom. |
19 | Prijestolje je imalo est stepenica, straga je na njemu bila teleća glava, a s obje strane sjedala bile su ručice, a kraj ručica stajala dva lava. |
20 | Dvanaest je lavova stajalo s obje strane onih est stepenica. Takvo to nije bilo izrađeno ni u jednom kraljevstvu. |
21 | Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne, i sve posuđe u kući zvanoj Libanonska uma bijae od suhoga zlata; nita nije bilo od srebra, jer se ono smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme. |
22 | Kralj je imao tariko brodovlje na moru zajedno s Hiramovim brodovljem, i svake treće godine dolazilo je tariko brodovlje donoseći zlato, srebro i slonovu kost, majmune i paune. |
23 | Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudroću. |
24 | Sav je svijet elio vidjeti Salomona i čuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce. |
25 | Svatko mu je donosio dar: srebro i zlatno posuđe, haljine, oruje, miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu. |
26 | Uz to je Salomon sakupio bojnih kola i konjanika; imao je tisuću i četiri stotine bojnih kola i dvanaest tisuća konja i rasporedio ih je po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu. |
27 | Salomon je učinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava to rastu u efeli. |
28 | Salomon je uvozio konje iz Musrija i Koe: kraljevi nabavljači uvozili su ih iz Koe za određenu svotu. |
29 | Kola se dovozila iz Egipta po est stotina srebrnih ekela; a konj se plaćao po stotinu i pedeset. Tako ih preko nabavljača dobivahu svi kraljevi hetitski i aramejski. |